Susret između HŠD-a Ogranak Gospić i HŠD-a Ogranak Karlovac
Nakon nešto više od dvije godine obnovljeni su susreti između HŠD-a Ogranak Gospić i HŠD-a Ogranak Karlovac. U organizaciji kolega iz Karlovca 24. i 25. travnja 2010. Gospićani su posjetili iznimno zanimljive predjele UŠP Karlovac, a izlet je započeo posjetom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka koji se nalazi u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko.
Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Karlovac Oliver Vlainić, dipl.ing.šum. upoznao je goste s Upravom šuma Podružnicom Karlovac koja površinom od 82 370 ha čini 4% površine državnih šuma kojima gospodare “Hrvatske šume” d.o.o., raspolaže drvnom zalihom od oko 15 mil. m3 i godišnjim prirastom 426 563m3. Najzastupljenije su vrste bukva, hrast kitnjak i hrast lužnjak. Područje UŠP Karlovac smatra se prijelaznim jer povezuje panonsko i dinarsko područje odnosno sjeverni i južni dio Lijepe naše. U svom sastavu ima 14 šumarija koje površinom pripadaju malim šumarijama s prosječnom površinom od 2 884 ha.
S karakteristikama šumarije Jastrebarsko upoznao nas je upravitelj šumarije Mile Orešković, dipl.ing.šum. istaknuvši da se šumarija prostire od nizine Pokupskog bazena do vrhova Plešivice, gospodari s tri gospodarske jedinice: Jastrebarski lugovi, Jastrebarske prigorske šume i Plešivica. Površina šumarije je 6 136 ha, a drvna zaliha 1,15 mil. m3.
Područje Crne Mlake – na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka Okićnice, Brebernice i Volavčice 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno) na površini oko 15 ha uređen je veliki park u kojem je prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao lijep dvorac u stilu bečke secesije nazvan “Ribograd”.
Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primjetili čak 230 vrsta ptica pa je ona 1980.proglašena posebnim ornitološkim rezervatom površine 6,87 četvornih kilometara. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice kao što su orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, razne vrste pataka i druge.
Nakon Crne Mlake, upravitelj šumarije Jastrebarsko gosp. Orešković, odveo je goste na pokusnu plohu u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, odjel 19b na kojoj je izvršena obnova sastojine hrasta lužnjaka propilenskim štitnicima (Tulyevim cijevima). Na površini od 3,6 ha posađeno je krajem 2008. godine 7 200 sadnica. Naročito zanimljiva za goste bila je lugarnica Gajno, sagrađena 1935. godine od Zemljišne zajednice kompossesorat Jastrebarsko (natpis na lugarnici), danas u vlasništvu UŠP Karlovac.
Na padinama vinorodne Plešivice u selu Ivančici nalazi se Šumski dvor, objekt u vlasništvu UŠP Karlovac trenutno u najmu obitelji Kolarić. Uz prekrasan pogled koji se pruža s terase restorana te degustaciju dobrog vina i sira zaista se moglo uživati. Uz dobro raspoloženje druženje se nastavilo u Vili Velebita – šumarskoj kući šumarije Jastrebarsko. Domaćini su se pobrinuli da gostima uljepšaju ovaj prekrasan i zanimljiv dan organizirajući druženje u Svetoj Jani do dugo u noć.
Slijedećeg dana cilj izleta bila je Petrova gora, nisko šumovito gorje s najvišom točkom na Malom Petrovcu, 512 m.n.v. Bogata je brojnim izvorima i vodotocima koji u sušnom razdoblju znaju presušiti. Najstariji naziv gore bio je Zlat, potom Slatska gora, da bi se od srednjeg vijeka, nakon pogibije Petra Svačića nazvala Petrov gvozd i najzad Petrova gora. Uz izvrsnog vodiča i domaćina gosp. Olivera Vlainića gospićani su posjetili Kraljev grob ? prema legendi mjesto gdje je pokopan posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić, koji je poginuo u bitci s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine. Spomen-obilježje na Kraljev grob postavili su 15. svibnja 2006. godine šumari UŠP Karlovac. Na najvišem vrhu Petrove gore Malom Petrovcu s 512 m.n.v. nalaze se ostaci pavlinskog samostana Sv. Petra, osnovanog 1303. ili 1304. godine koji je ujedno jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. U cijelosti je izgrađen 1328. godine, a stradao je u vrijeme turskih napada oko 1451. godine. Pavlini se ponovno vraćaju u samostan 1495. Godine, ali zbog učestalih turskih napada zauvijek ga napuštaju u vremenu između 1545 i 1558. godine. Prije dolaska pavlina na Malom Petrovcu su boravili vitezovi templari. U 2009. godini započeti su konzervatorski radovi kako bi se samostan potpuno uredio za prezentiranje posjetiteljima.
Ovo prekasno družanje završilo je u lovačkom domu Muljava na Petrovoj gori, koji je obnovljen 2006. godine, s obostranom željom da slijedeći susret bude na tradicionalnoj manifestaciji “Jesen u Lici”.