U subotu 11. prosinca 2010. bili smo gosti kolega Zagrebačkog ogranka HŠD-a. U ime domaćina pozdravio nas je predsjednik Damir Miškulin koji nas je upoznao s radom ogranka. Obišli smo staru jezgru Zagreba u božićnom ugođaju te posjetili ostale turističke znamenitosti metropole. Zajedničko druženje nastavilo se do kasnih sati u lugarnici Krušak.
Poslano 11.12.2010. od Administrator, pod Vijesti. Nema komentara.
Uz veliku pomoć dragog kolege sa HŠI Jastrebarsko dr.sc. Milana Perneka, dipl.ing.šum. organizirana je trodnevna stručna ekskurzija u Beč i okolicu. Boravak u Beču članovi HŠD-a iz Gospića započeli su turističkim obilaskom kulturno-povijesnih spomenika ovog prelijepog grada koji se je smjestio na obalama Dunava i u kojem živi 1,6 milijuna stanovnika. Obilazak je započeo vožnjom Bečkim Ringom (Wiener Ringstrase) raskošnom bečkom ulicom koja okružuje povijesnu jezgru grada. Izgradnja ulice započela je s namjerom planskog širenja grada na mjestu starih utvrda i gradskih zidina odlukom cara Franje Josipa I od 20. prosinca 1857. godine. Bečki Ring dugačak je 6,5 km, širok 57 m, ima dvije aleje, a otvoren je 1. svibnja 1865. godine. Duž bečkog ringa nalazi se Bečka državna opera, Prirodoslivni muzej, Muzej povijesti umjetnosti, Zavjetna crkva, Bečko sveučilište, Akademija za primjenjenu umjetnost, Burza, Parlament i mnoge druge znamenite građevine od kojih je najznačajnija katedrala Sv. Stjepana, simbol grada Beča.
U društvu našeg glavnog domaćina prof.dr.sc. Christiana Stauffera redovnog profesora na sveučilištu Boku – Wien provela se ugodna večer na Heurigenu – tradicionalnoj austrijskoj večeri sa domaćim specijalitetima. Osvježila su se i lijepa sjećanja na boravak prof. Stauffera u Hrvatskoj kad je posjetio UŠP Gospić, šumariju Vrhovine.
Nastavak ove stručne ekskurzije bio je posjet gorju Rax i šumariji Naswald, a kroz predviđeni program vodio nas je Peter Lepkowicz, dipl.ing.šum. Ukratko nas je upoznao sa šumarstvom Austrije čija pokrivenost šumama iznosi 40 000 km2, što je oko 48%kompletnog teritorija. Oko 20% su zaštićene šume koje se uglavnom nalaze u Alpama, a ostatak su gospodarske. Najzastupljenija vrsta je smreka sa više od 50%, bukva 10%. bor 9% i ariš 7%. Najveći vlasnik šuma su Osterreichische Bundesforste (Austrijske šume), ostatak je raspodjeljen na otprilike 170 000 vlasnika od kojih 80% posjeduje manje od 200 ha.
Naročito zanimljiv bio je posjet vodovodnom muzeju “Water pipeline museum” u Kaiserbrunnu, kroz koji nas je proveo gosp. Lepkowicz. Muzej zorno prikazuje povijesni razvoj i izgradnju vodoopskrbnog sustava Beča. Pitka voda grada Beča, koja se smatra jednom od najkvalitetnijih u Europi, izvire u gorju Rax-Schneeberg i do grada Beča dolazi sa dva vodovoda koja transportiraju 589 000 m3 pitke vode. Dnevna potrošnja je oko 375 000 m3 (221 litra po stanovniku). Prva vodovodna cijev dužine oko 95 km postavljena je i otvorena 1873. godine.
Nastavak puta vodio je do Naswalda, malenog alpskog mjesta kojeg je osnovao Georg Humber (1755-1833). On je i projektant 430m dugačkog tunela – najdužeg u svoje vrijeme. Tunel je služio za transport drva i bio je od iznimne važnosti za trgovinu. Gospodin Peter Lepkowicz upoznao nas je i s načinom gospodarenja zaštićenim šumama kojima se štite rezerve pitke vode grada Beča. U ugodnom društvu vrijeme je brzo prošlo te smo se rastali od naših domaćina uputivši im poziv da nas posjete u Gospiću.
Iz Beča se ne smije otići a da se ne posjeti još jedna od glavnih turističkih atrakcija Beča, a to je dvorac Schönbrunn s 1 441 prostorijom. Od 18. stoljeća do 1918. bio je rezidencija habsburških careva. Dvorac i vrt oko njega uređeni su u stilu dekorativnog baroka, a u parku se nalazi i prvi zoološki vrt na svijetu iz 1752. godine.
Uživajući u obilasku dvorca i šetnji parkom došlo je i vrijeme povratka. Ovaj grad na lijepom plavom Dunavu, grad valcera i Straussa te prekrasni alpski predjeli ostat će u trajnom sjećanju svih članova HŠD-a koji su uživali u ovom trodnevnom putovanju.
Poslano 10.05.2010. od Administrator, pod Vijesti. Nema komentara.
Nakon nešto više od dvije godine obnovljeni su susreti između HŠD-a Ogranak Gospić i HŠD-a Ogranak Karlovac. U organizaciji kolega iz Karlovca 24. i 25. travnja 2010. Gospićani su posjetili iznimno zanimljive predjele UŠP Karlovac, a izlet je započeo posjetom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka koji se nalazi u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko.
Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Karlovac Oliver Vlainić, dipl.ing.šum. upoznao je goste s Upravom šuma Podružnicom Karlovac koja površinom od 82 370 ha čini 4% površine državnih šuma kojima gospodare “Hrvatske šume” d.o.o., raspolaže drvnom zalihom od oko 15 mil. m3 i godišnjim prirastom 426 563m3. Najzastupljenije su vrste bukva, hrast kitnjak i hrast lužnjak. Područje UŠP Karlovac smatra se prijelaznim jer povezuje panonsko i dinarsko područje odnosno sjeverni i južni dio Lijepe naše. U svom sastavu ima 14 šumarija koje površinom pripadaju malim šumarijama s prosječnom površinom od 2 884 ha.
S karakteristikama šumarije Jastrebarsko upoznao nas je upravitelj šumarije Mile Orešković, dipl.ing.šum. istaknuvši da se šumarija prostire od nizine Pokupskog bazena do vrhova Plešivice, gospodari s tri gospodarske jedinice: Jastrebarski lugovi, Jastrebarske prigorske šume i Plešivica. Površina šumarije je 6 136 ha, a drvna zaliha 1,15 mil. m3.
Područje Crne Mlake – na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka Okićnice, Brebernice i Volavčice 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno) na površini oko 15 ha uređen je veliki park u kojem je prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao lijep dvorac u stilu bečke secesije nazvan “Ribograd”.
Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primjetili čak 230 vrsta ptica pa je ona 1980.proglašena posebnim ornitološkim rezervatom površine 6,87 četvornih kilometara. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice kao što su orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, razne vrste pataka i druge.
Nakon Crne Mlake, upravitelj šumarije Jastrebarsko gosp. Orešković, odveo je goste na pokusnu plohu u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, odjel 19b na kojoj je izvršena obnova sastojine hrasta lužnjaka propilenskim štitnicima (Tulyevim cijevima). Na površini od 3,6 ha posađeno je krajem 2008. godine 7 200 sadnica. Naročito zanimljiva za goste bila je lugarnica Gajno, sagrađena 1935. godine od Zemljišne zajednice kompossesorat Jastrebarsko (natpis na lugarnici), danas u vlasništvu UŠP Karlovac.
Na padinama vinorodne Plešivice u selu Ivančici nalazi se Šumski dvor, objekt u vlasništvu UŠP Karlovac trenutno u najmu obitelji Kolarić. Uz prekrasan pogled koji se pruža s terase restorana te degustaciju dobrog vina i sira zaista se moglo uživati. Uz dobro raspoloženje druženje se nastavilo u Vili Velebita – šumarskoj kući šumarije Jastrebarsko. Domaćini su se pobrinuli da gostima uljepšaju ovaj prekrasan i zanimljiv dan organizirajući druženje u Svetoj Jani do dugo u noć.
Slijedećeg dana cilj izleta bila je Petrova gora, nisko šumovito gorje s najvišom točkom na Malom Petrovcu, 512 m.n.v. Bogata je brojnim izvorima i vodotocima koji u sušnom razdoblju znaju presušiti. Najstariji naziv gore bio je Zlat, potom Slatska gora, da bi se od srednjeg vijeka, nakon pogibije Petra Svačića nazvala Petrov gvozd i najzad Petrova gora. Uz izvrsnog vodiča i domaćina gosp. Olivera Vlainića gospićani su posjetili Kraljev grob ? prema legendi mjesto gdje je pokopan posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić, koji je poginuo u bitci s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine. Spomen-obilježje na Kraljev grob postavili su 15. svibnja 2006. godine šumari UŠP Karlovac. Na najvišem vrhu Petrove gore Malom Petrovcu s 512 m.n.v. nalaze se ostaci pavlinskog samostana Sv. Petra, osnovanog 1303. ili 1304. godine koji je ujedno jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. U cijelosti je izgrađen 1328. godine, a stradao je u vrijeme turskih napada oko 1451. godine. Pavlini se ponovno vraćaju u samostan 1495. Godine, ali zbog učestalih turskih napada zauvijek ga napuštaju u vremenu između 1545 i 1558. godine. Prije dolaska pavlina na Malom Petrovcu su boravili vitezovi templari. U 2009. godini započeti su konzervatorski radovi kako bi se samostan potpuno uredio za prezentiranje posjetiteljima.
Ovo prekasno družanje završilo je u lovačkom domu Muljava na Petrovoj gori, koji je obnovljen 2006. godine, s obostranom željom da slijedeći susret bude na tradicionalnoj manifestaciji “Jesen u Lici”.
Poslano 26.04.2010. od Administrator, pod Vijesti. Nema komentara.
Članice HŠD-a Ogranak Gospić 12. prosinca 2009. su na poziv HŠD- ogranak Varaždin bili u jednodnevnom posjetu ovom starom baroknom gradu. Unatoč hladnoći članice društva uživale su obilazeći staru gradsku jezgru, Božićni sajam te nadaleko poznato varaždinsko groblje. Iznimno zanimljiv bio je posijet Entomološkom muzeju i izložbi “naj stvari” koja je bila otvorena u muzeju. Šetnju gradom po zimskoj hladnoći olakšalo je vruće kuhano vino i domaća kuhinja.
Poslano 03.01.2010. od Administrator, pod Vijesti. Nema komentara.
Članovi gospićkog ogranka HŠD-a bili su 25. i 26. Travnja 2009. gosti HŠD-a “Dalmacija” Split. Uz iznimno dobru organizaciju, sreću s vremenom i drage domaćine, uživalo se u ljepotama Nacionalno parka “Kornati” i “Krka”. Vožnja brodom oko Kornata spoj kamena i mora, Park prirode Telaščica, predivni slapovi Krke i otočić Visovac ostat će u trajnom sjećanju članovima HŠD-a iz Gospića.
Poslano 03.01.2010. od Administrator, pod Vijesti. Nema komentara.
© HŠD - ogranak Gospić. Dizajnirao KlikART.