Zajedničke aktivnosti ogranaka Gospića i Karlovca u 2010. godini
Jastrebarsko i Petrova gora
Tijekom 2010. godine gospićki i karlovački ogranak Hrvatskog šumarskog društva organizirali su tri zajedničke aktivnosti. Na inicijativu predsjednika ogranka dogovoreni su uzajamni posjeti na područja djelovanja ogranaka čije je ostvarenje započelo u proljeće.
Tako su članovi gospićkoga ogranka 24. i 25. travnja posjetili područje Jastrebarskoga i Petrove gore. U Jastrebarskom ih je dočekao upravitelj istoimene šumarije Milan Orešković, dipl.ing.šum., predsjednik karlovačkog ogranka Oliver Vlainić, dipl.ing.šum. s članovima ogranka mr.sc. Ivanom Grginčićem, dipl.ing.šum. i Draženom Kovačićem, dipl.ing.šum. Upravitelj šumarije ukratko je predstavio šumariju Jastrebarsko koja gospodari šumama i šumskim zemljištem na 6.136 ha, raspolaže drvnom zalihom od 1.154.218 m3 s godišnjim tečajnim prirastom od 33.033 m3 i prosječnim godišnjim etatom od 20.736 m3. Gospodari s 3 gospodarske jedinice: Jastrebarski lugovi, Jastrebarske prigorske šume i Plešivica koje se prostire od nizine Pokupskog bazena do vrhova Plešivice. Trenutno ima zaposleno 36 radnika.
Obilazak područja šumarije počeo je u g.j. “Jastrebarski lugovi” posjetom Posebnom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka koji sa svojih 620 ha pripada ramsarskom području. Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima potoka: Okićnice, Brebernice i Volavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno), površine približno 15 ha, uređen je vrlo lijepi park, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja. Usred parka, prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao je lijep i prostran dvorac nazvan Ribograd, u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Honisberga i Deutscha. Danas su park i dvorac u fazi obnove. Goste je pozdravio sadašnji vlasnik ribnjaka Ivan Prepolec te ih ugostio u svom ugostiteljskom objektu.
Posjet je nastavljen obilaskom pokusne plohe hrasta lužnjaka u g.j. “Jastrebarski lugovi”, odsjek 19b, gdje je krajem 2008. godine na 3,60 ha posađeno 7.200 sadnica u propilenske štitnike (Tulyeve cijevi). Nedaleko plohe nalazi se stara lugarnica Gajno koju je 1935. godine sagradila Zemljišna zajednica kompossesorat Jastrebarsko, a koja je nakon ukidanja zemljišnih zajednica 1947. godine zajedno sa šumama pripala šumariji Jastrebarsko. Sljedeća postaja bio je Šumski dvor Ivančići, restoran u vlasništvu UŠP Karlovac, a trenutno u najmu obitelji Kolarić koja se bavi vinogradarstvom, vinarstvom i seoskim turizmom. Dvor, nekadašnji ljetnikovac grofa Erdödya, izgrađen 1656. godine, nalazi se u selu Ivančići na padinama vinorodne Plešivice odakle se za lijepog vremena s terase restorana pruža pogled na najveći dio područja UŠP Karlovac: Žumberačko gorje i Plešivicu, Pokupski bazen, Petrovu goru i brda Korduna. Tu je goste pozdravio najmoprimac Franjo Kolarić, upoznao ih s ulaganjima u objekt i planovima za budućnost te ih pozvao na degustaciju vlastitih vina. Nakon kušanja vina druženje je nastavljeno uz šumarijski objekt Vila Velebita u g.j. “Jastrebarske prigorske šume” gdje je bio pravi šumarski gablec, pečena slanina i kobasica, koje si je svatko sam ispekao na štapu. Završetak dana bio je u Kleti Jana gdje se predsjednica gospićkog ogranka Mandica Dasović zahvalila na gostoprimstvu domaćinima iz šumarije Jastrebarsko i ogranka Karlovac, a večer je protekla u ugodnom druženju uz tamburaše.
Drugi dan posjet je nastavljen na Petrovoj gori obilaskom njegovih kulturno-povijesnih znamenitosti: spomen mjesta Kraljev grob, arheološkog nalazišta pavlinskog samostana Sv. Petra i Spomenika na Petrovcu te sadržaja u sklopu Turističkoga centra Petrova gora poput Poučne staze za osobe s posebnim potrebama “Kraljev put”. Ovdje se gostima pridružio revirnik šumarije Vojnić i član karlovačkog ogranka Predrag Magdić, dipl.ing.šum. Izlet je završio ručkom u lovačkom domu Muljava te fotografiranjem pokraj drvene skulpture kralja Petra Svačića i vožnjom fijakerom. Uzvratni susret dogovoren je za 2. i 3. listopada.
Jesen u Lici
Jesenski termin je izabran kako bi članovi karlovačkog ogranka posjetili poznatu manifestaciju “Jesen u Lici”. Posjet je započeo u dopodnevnim satima 2. listopada ispred upravne zgrade UŠP Gospić gdje su Karlovčane dočekali predsjednica gospićkog ogranka Mandica Dasović, član Upravnog odbora Igor Hak, dipl.ing.šum. i upravitelj šumarije Perušić mr.sc. Dragan Milković, dipl.ing.šum. Prije odlaska na teren u gradu se popila zajednička kava s kolegama iz splitskog ogranka koji su također došli posjetiti “Jesen u Lici”. Terenski obilazak započeo je u g.j. “Žitnik” gdje se radilo na iskorištavanju kultura crnogorice harvesterom i forvarderom. Nakon uvodnog pozdrava predsjednice ogranka goste su pozdravili zamjenik voditelja UŠP Gospić Marko Rukavina, dipl.ing.šum. i upravitelj šumarije Perušić Dragan Milković.
U povratku prema Gospiću nezaobilazan je bio posjet rodnoj kući oca domovine dr. Ante Starčevića u Žitniku. Uz kuću je napravljeno nekoliko zajedničkih fotografija za uspomenu. Popodnevni program se nastavio na manifestaciji “Jesen u Lici”, 12. po redu, gdje je UŠP Gospić uredila ukusan i poučan štand s prikazom svojih djelatnosti. Na više od 3.000 četvornih metara izložbenog prostora smjestilo se 246 izlagača, od čega 150 iz Ličko-senjske županije, a ostali iz 13 hrvatskih županija te iz četiri države šire regije. Moglo se kušati mnogo delicija i uživati u jedinstvenoj izložbi tradicijskih proizvoda i zanata. Domaćini su se pobrinuli za ukusan ručak pod šatorom u kojem su odjekivale ličke, ali i druge pjesme, pogotovo tamburaške. Nakon toga uslijedio je odlazak do središnjeg gospićkog trga i druženje članova svih triju ogranaka u pubu Highlander’s. Na putu do tamo vodič je bio rođeni Ličanin Milan Orešković, a sada zaposlen u UŠP Karlovac, koji je živopisnim rječnikom dočarao uži dio grada te zgode iz vremena svoga školovanja i Domovinskog rata. Kao pravi domaćin preuzeo se i uloge konobara u pubu.
Kako je vrijeme poodmaklo splitske kolege su se pozdravile i uputile svojim kućama uz obećanje da će doći i nagodinu, a mi smo krenuli put Perušića gdje nas je čekao smještaj i večera u restoranu Kristina. Tu se je skupilo još domaćih članova te smo nastavili druženje uz večeru i šumarski tamburaški bend “Krajcar” iz Gračaca. U dobrom društvu i finoj glazbi nismo ni primijetili sate koji su nam proletjeli.
Drugi dan započeo je obilaskom Pećinskoga parka “Grabovača” pokraj Perušića. Šetnja po krškom terenu, najprije uzbrdo pa spuštanjem kroz špilju dobro je došla nakon obilnih obroka prethodnoga dana. Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak jedna četvrtina od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. To je sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava na prostorno ograničenom lokalitetu od svega 1,5 km2. Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode: Samograd, Medina špilja, Amidžina špilja, Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša i Slipica-Jama/Japaga. Posjetili smo špilju Samograd koja je smještena svega 2,5 kilometra od središta Perušića, duga je 240 metra i svakako je geomorfološki fenomen vrijedan pažnje. O nazivu špilje govori sam toponim Samograd (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Ulaz joj se nalazi na 675 m nadmorske visine. Odmah nakon dolaska pred ulaz u pećinski kompleks ugledali smo gotovo okruglu udubinu u stijenama brda Grabovača, promjera od 40 do 50 metara. Litice su mjestimice visoke više od 45 metara i predstavljaju ulazak u nešto što je priroda marljivo gradila milijunima godina. Leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu je po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama. Do njezina kraja vodi 470 stepenica. Samograd se sastoji od sveukupno četiri dvorane:
- Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
- Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
- Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;
- Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara koji je dao antropološki istraživati Samograd.
Postojala je i peta dvorana koju je ispunjavalo jezero bistre vode, ali danas je nema.
Nakon boravka pod zemljom uslijedio je povratak do ulaza u park i vožnja prema memorijalnom centru “Nikola Tesla” u Smiljanu. Memorijalni centar se nalazi pod upravom Muzeja Like Gospić, a otvoren je 10. srpnja 2006. godine povodom obilježavanja 150 godina rođenja Nikole Tesle. U radovima oko centra sudjelovala je i UŠP Gospić. Memorijalni centar se sastoji od raznih sadržaja: od prije postojeće rodne kuće s pripadajućim gospodarskim objektom, Crkve sv. apostola Petra i Pavla, groblja, kamenih spomenika i klupe arhitekta Zdenka Kolacija do novoizgrađenih sadržaja: trijema, parkirališta, pješačke staze, spomenika kipara Mile Blaževića, auditorija, prototipova u mjerilu 1:1 ? Tesline ispitne stanice iz Colorado Springs-a, Tesline turbine, Teslina broda na daljinsko upravljanje, zatim mosta/platforme, multimedijalnog centra, HI-TEC dječjeg igrališta i ambijentalne rasvjete.
Prije obilaska samog centra valjalo je napraviti još koju fotografiju za uspomenu uz Teslin spomenik napravljen od duraluminija. Obilazak je započeo u Teslinoj rodnoj kući. Slojevitost povijesnih događanja koja prate Teslin put od Smiljana do Amerike utkana je u vremensku lentu, a Tesline slike i misli, zabilježene u autobiografskoj knjizi “Moji pronalasci” vode kroz postav. Potkrovlje rodne kuće otkriva svijet razmišljanja i fascinantnu inventivnost pri istraživačkom radu. Tu su njegovi najznačajniji izumi koji su pokrenuli i promijenili svijet, a koji su i danas osnova najnovijim tehnologijama.
U vanjskom prostoru predstavljeni su Teslini izumi. Na potoku Vaganac između dva mosta/platforme plovi prototip Teslina broda iz 1898. godine koji je na bežično daljinsko upravljanje radio valovima. U manjem mjerilu izgrađena je Teslina ispitna stanica kakva je bila u Colorado Springsa 1899.-1900. godine, a pokazuje Teslino proučavanje munja, eksperimente bežičnog prijenosa energije i eksperimente s visokofrekventnom strujom. Obilazak je završio gledanjem dokumentarnog filma o Tesli u multimedijalnom centru.
Puni novih spoznaja i zadivljeni genijem jednog Ličanina krenuli smo do restorana Kristina na ručak. Dvodnevni posjet je došao svome kraju i valjalo je zahvaliti domaćinima, ogranku Gospić i šumariji Perušić. Predsjednik karlovačkog ogranka Oliver Vlainić u spomen na sav trud i gostoprimstvo darovao im je suvenir ogranka, drveni sat u obliku karlovačke zvijezde. Ali i domaćini su imali još darova za goste tako da su lički domaći proizvodi spremljeni u vozila za put. Rastali smo se s pozdravom “Doviđenja za pet dana” jer je slijedila zajednička stručno-turistička ekskurzija u Bosnu i Hercegovinu.